izoflavonoidi-soje

Izoflavonoidi soje predstavljaju polifenolna jedinjenja koja se u zrnu soje nalaze u obliku heterozida, vezani za šecernu komponentu. U digestivnom traktu izoflavonoidi se hidrolizuju i oslobadaju aglikone – izoflavone koji ispoljavaju fiziološko delovanje. Najznacajniji izoflafoni u soji su daidzein, genistein i glicitein. U komercijalnim prepratima uglavnom su prisutni izoflavonoidi, a ne slobodni aglikoni.

  • Stabilnost – Izoflavonoidi soje su stabilni pod uobičajenim uslovima čuvanja.
  • Namirnice koje sadrže izoflavonoide – Izoflavonoidi se nalaze u semenu svih biljaka iz familije Fabaceae, od kojih je u ishrani najznačajnija soja. Sirovo zrno soje sadrži u proseku oko 1500 mg/kg ukupnih izoflavonoida, od čega najviše genistina i daidzina, dok termički tretman ovaj sadržaj povećava. Fermentisani i termički obrađeni sojini proizvodi sadrže uglavnom slobodne aglikone (tofu 250-450 mg/kg, okara 130 mg/kg). Procenjen unos izoflavonoida soje u zapadnoj ishrani iznosi nekoliko miligrama, dok kod vegetarijanaca i u Aziji može ići i do 30-40 mg dnevno.
  • Fiziološki efekti izoflavonoida soje
    • Izoflavonoidi soje pokazuju estrogenu aktivnost koja je znatno slabija u poređenju sa estradiolom. Ovo delovanje se ostvaruje vezivanje za alfa i beta estrogene receptore u organizmu.
    • Izoflavoni soje imaju antioksidana svojstva, posebno genistein.
    • Epidemiološki i neki eksperimentalni podaci ukazuju na sposobnost izoflavona da deluju povoljno smanjujući rizik od nekih vrsta kancera (dojka, pluća, prostata) i antiaterogeno snižavajuci nivo holesterola. Istovremeno postoji manji broj eksperimentalnih rezultata koji ukazuje na moguće promotivno delovanje izoflavona soje na estrogen-zavisne tipove kancera i u toj oblasti je potrebno još istraživanja da bi se doneli konacni zaključci. Povoljni efekti izoflavona se takode povezuju sa smanjenjem i ublažavanjem nekih posledica menopauze.
  • Dnevne potrebe za izoflavonoidima soje – Izoflavonoidi soje nisu neophodni za funkcionisanje organizma i nisu zabeleženi nikakvi simptomi deficita.
  • Neželjene reakcije i upozorenja – Trudnice, dojilje i mala deca ne bi trebalo da uzimaju izoflavonoide soje, jer ne postoji dovoljno podataka o njegovom delovanju na ovu populaciju. Osobe koje su preosetljive na sastojke soje, osobe obolele od kancera i hipotiroidizma ne bi trebalo da uzimaju ove preparate.
  • Interakcije izoflavonoida sa lekovima, hranom i suplementima – Daidzein iz izoflavonoida soje može da poveća apsorpciju unetog alkohola.
  • Uobičajene suplementirane doze – 10-120 mg u jednom doziranom obliku.
0 0 votes
Article Rating