omega-6-masne-kiseline

Najvažnije omega-6 masne kiseline za organizam su linolna (LA), gama-linolenska (GLA) i dugolancana arahidonska kiselina (AA). To su kiseline sa 18, 18 i 20 ugljenikovih atoma i 2, 3 i 4 dvostruke veze u svojim molekulama (redom), a naziv su dobile po tome što im se prva dvostruka veza nalazi na šestom ugljenikovom atomu u odnosu na pocetnu metil grupu. LA se smatra esencijalnom masnom kiselinom koju organizam coveka ne može da sintetiše, vec je mora unositi hranom, dok se GLA i AA u organizmu mogu dobiti transformacijom iz LA.

  • Stabilnost – Podložne oksidaciji, veoma nestabilne pri zagrevanju, u prisistvu kiseonika i prelaznih metala (gvožde, cink, bakar)
  • Namirnice koje sadrže omega-6 masne kiseline – biljna ulja (suncokretovo, bundevino, kukuruzno), semenke i jezgrasto voce.
  • Fiziološke funkcije omega-6 masnih kiselina
    • Prekurzori eikozanoida
    • Komponente fosfolipida celijskih membrana
  • Dnevne potrebe za omega-6 masnim kiselinama – Potrebe za ovim nutrimentima su procenjivane od strane više nacionalnih i internacionalnih tela, i te vrednosti se medusobno razlikuju. International Society for the Study of Fatty Acids and Lipids (ISFFAL) je 2004. godine preporucila da odrasle osobe unose 2% dnevne potrebne energije u vidu linolne kiseline kao jedine esencijalne omega-6 masne kiseline, dok bi za decu i 1% moglo biti dovoljno. Prema americkim podacima datim u Dietary Reference Intakes for Energy, Carbohydrate, Fiber, Fat, Fatty Acids, Cholesterol, Protein, and Amino Acids iz 2005. godine, odgovarajuci dnevni unos za linolnu kiselinu iznosi 17 g za muškarce i 12 g za žene (oko 5% dnevnog energetskog unosa). Kod unosa omega-6 masnih kiselina cesto se postavlja gornja granica poželjnog unosa i to na 10% dnevno potrebne energije. Razlozi su sledeci: uobicajenom ishranom baziranom na biljnim uljima uglavnom se unosi više od preporucenih kolicina; u vecim kolicinama omega-6 masne kiseline mogu delovati pro-oksidativno; vecim unosom narušava se odnos sa omega-3 masnim kiselinama.
  • Deficit omega-6 masnih kiselina – Klinicki simptomi su veoma retki kod ljudi i javljaju se u formi kožnih poremecaja (gruba koža, dermatitis).
  • Povoljni zdravstveni efekti koji se pripisuju omega-6 masnim kiselinama – Rezultati velikog broja istraživanja ukazuju da bi omega-6 masne kiseline mogle povoljno uticati na nivo lipida u krvi, krvni pritisak, da mogu imati imunomodulatorno i antiinflamatorno delovanje
  • Interakcije omega-6 masnih kiselina sa lekovima, hranom i suplementima – Kod LA nisu zabeležene znacajnije interakcije. Kod GLA videti kod Ulje boraga, Ulje noćurka i Ulje pšenicnih klica.
0 0 votes
Article Rating